Panel diskusija na visokom nivou „Unapređenje dostupnosti vještina za plavu ekonomiju Južnog Jadrana” održana je 23. septembra 2026. u hotelu Hyatt Regency Kotor Bay Resort, u okviru međunarodne konferencije AdriBioPro2026.

Uz moderaciju dr Radoja Lauševića, Institut za biologiju mora, Univerzitet Crne Gore, panel se bavio jednim od ključnih izazova za budućnost regionalne plave ekonomije: kako obezbijediti dostupnost kvalifikovanih ljudi sa kompetencijama koje odgovaraju brzo promjenljivim tehnološkim, ekološkim potrebama i potrebama tržišta rada.

Diskusija je osmišljena oko pristupa projekta SA SKILLS koji povezuje potrebe tržišta rada, obrazovanje i obuku, kvalifikacione okvire, praktično učenje i prekograničnu saradnju, uz povezivanje rezultata projekta sa širim EU i makroregionalnim strateškim okvirima, posebno sa EUSAIR stubom 1 – Plava održiva ekonomija.

Od makroregionalnih politika do praktičnog razvoja vještina

Sedam komplementarnih perspektiva stvorilo je koherentan tok diskusije – od strateških i programskih okvira do obrazovanja, umrežavanja, instrumenata obuke, kvalifikacija i praktične realizacije.

Michael Chatziefstathiou, koordinator EUSAIR stuba 1 – Plava održiva ekonomija, govorio je o potencijalu kapitalizacije rezultata projekta SA SKILLS na širem jadransko-jonskom nivou i povezivanja razvoja plavih vještina sa širim politikama EU u oblasti inovacija, zapošljavanja i plave ekonomije. Diskusija je istakla značaj toga da alati, modeli učenja i mehanizmi upravljanja projekta SKILLS mogu doprinositi i nakon završetka jednog projekta.

Antonio Agrosi, predstavnik Regije Puglia i Upravljačke strukture programa Interreg IPA South Adriatic, govorio je o tome kako prekogranična saradnja može unaprijediti puteve ka održivom zapošljavanju i mobilnosti radne snage, te kako se programska ulaganja u obrazovanje, inovacije i razvoj poslovanja mogu tješnje povezati sa stvarnom potražnjom na tržištu rada.

Prelazeći sa politika na obrazovanje, prof. dr Danilo Nikolić, Pomorski fakultet, Univerzitet Crne Gore, predstavio je ulogu modula učenja u visokom obrazovanju u odgovoru na identifikovane nedostatke vještina. Posebna pažnja posvećena je praktičnom učenju, učenju kroz rad i prekograničnom učenju, kao i potrebi da visoko obrazovanje postane fleksibilnije i tješnje povezano sa sektorima plave ekonomije koji se brzo razvijaju.

Izgradnja povezanog ekosistema plave ekonomije

Miško Rađenović, direktor Adriatic Blue Growth Cluster-a, govorio je o potrebi za trajnim prekograničnim ekosistemom sposobnim da poveže kompanije, univerzitete, istraživačke institucije, javne organe i pružaoce obuka.

Adriatic Blue Growth Cluster predstavljen je kao instrument za pretvaranje identifikovanih potreba za vještinama u prilike za obuku, inovacije, razmjenu znanja, umrežavanje i jačanje kapaciteta, uz podršku dugoročnoj održivosti i kapitalizaciji rezultata projekta SA SKILLS.

Valeria Patruno, ARTI Puglia / Regija Puglia, govorila je o šemi „vaučera na zahtjev”.

Taj instrument odražava potrebu za fleksibilnijim mehanizmima obrazovanja i obuke koji mogu brzo odgovoriti kada kompanije i radnici prepoznaju nove potrebe za kompetencijama. Ova fleksibilnost je posebno važna za mala i srednja preduzeća i sektore plave ekonomije koji prolaze kroz brze tehnološke i organizacione promjene.

Zajednički jezik za plave kompetencije

Važan dio diskusije odnosio se na potrebu za većom transparentnošću i uporedivošću kvalifikacija i kompetencija na prostoru Južnog Jadrana.

Dr Leida Matja, zamjenica predsjednika Albanske agencije za zaštitu konkurencije, govorila je o Plavom kvalifikacionom okviru Južnog Jadrana – SA BlueComp.

SA BlueComp ima za cilj da obezbijedi zajedničku referentnu tačku za razumijevanje onoga što ljudi znaju i umiju, šta poslodavci zahtijevaju i kako obrazovanje i obuka mogu odgovoriti. Zajednički okvir može podržati obrazovne programe koji bolje odgovaraju tržištu, unaprijediti razumijevanje kompetencija od strane poslodavaca, pomoći javnim organima da identifikuju nedostatke vještina i olakšati vidljivost i prenosivost profesionalnih kompetencija preko granica.

Predložena logika stvara praktičan most:

POTREBE TRŽIŠTA RADA → KOMPETENCIJE → KVALIFIKACIJE → OBRAZOVANJE I OBUKA → ZAPOŠLJAVANJE.

Od okvira do praktične realizacije

Prvi krug zaključio je dr Mirko Đurović, direktor Instituta za biologiju mora, Univerzitet Crne Gore, predstavivši ulogu Centra za obuku u oblasti plave ekonomije u Kotoru.

Centar pruža infrastrukturu za praktičnu obuku koja može povezati obrazovanje i obuku sa stvarnim radnim mjestima, tehnologijama, poslodavcima i izazovima plave ekonomije. Njegov potencijal obuhvata praktičnu obuku, usavršavanje i prekvalifikaciju, sertifikaciju, cjeloživotno učenje i buduće prekogranične programe obuke.

Posmatrano zajedno, sedam izlaganja pratilo je jasan slijed:

Politika → Program → Obrazovanje → Ekosistem → Fleksibilni instrumenti → Kvalifikacije → Praktična realizacija.

Ovo odražava širu ambiciju projekta SA SKILLS da se od pojedinačnih aktivnosti pređe ka povezanom regionalnom ekosistemu vještina.

Uključivanje publike u diskusiju

Format panela uključivao je i interaktivnu komponentu uz korišćenje alata Mentimeter, što je učesnicima konferencije omogućilo da iznesu svoje viđenje budućnosti vještina u plavoj ekonomiji.

Pitanja su se odnosila na teme kao što su:

  • glavne prepreke dostupnosti odgovarajućih vještina za plavu ekonomiju;

  • prioritetne kompetencije za buduće obrazovanje i obuku;

  • značaj prekogranične saradnje;

  • koji akteri treba da preuzmu najsnažniju ulogu u otklanjanju nedostataka vještina;

  • i koja bi pojedinačna aktivnost mogla napraviti najveću razliku u naredne tri godine.

Ovaj interaktivni pristup potvrdio je jednu od ključnih poruka sesije: nedostaci vještina nijesu samo obrazovni problem, već sistemski izazov koji zahtijeva koordinisano djelovanje pružalaca obrazovanja, poslodavaca, istraživačkih institucija, javnih organa i struktura prekogranične saradnje.

Ka koherentnom ekosistemu plavih vještina Južnog Jadrana

Nekoliko strateških poruka oblikovalo je zaključke panela.

Sistemi obrazovanja i obuke treba da postanu fleksibilniji, kako bi omogućili brže odgovore na tehnološke promjene i nove potrebe tržišta rada. Praktično učenje i učenje kroz rad moraju se ojačati. Kompetencije treba da postanu transparentnije i uporedivije preko granica. A saradnja između obrazovnih, istraživačkih, poslovnih i javnih institucija mora postati trajno obilježje regionalnog ekosistema plave ekonomije.

Panel je takođe naglasio značaj sagledavanja šire slike od pojedinačnih projekata i kapitalizacije rezultata projekta SA SKILLS kroz EUSAIR, Interreg, visoko obrazovanje, Adriatic Blue Growth Cluster, fleksibilne instrumente obuke, SA BlueComp i Centar za obuku u oblasti plave ekonomije.

Ukupna poruka može se sažeti u jednu rečenicu:

Konkurentna plava ekonomija Južnog Jadrana ne zahtijeva samo odgovarajuće vještine, već i povezan sistem sposoban da te vještine identifikuje, razvija, priznaje i kontinuirano ažurira preko granica.